Working Definitions & Charters

Radna definicija antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA)

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust okuplja vlade i stručnjake radi jačanja, unapređenja i poticanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu diljem svijeta te provedbe obveza iz Deklaracije iz Stockholma usvojene 2000. godine.

Pravno neobvezujuću Radnu definiciju antisemitizma IHRA je usvojila 2016. godine i od tada su definiciju usvojile ili odobrile brojne zemlje i vladina tijela.

26. svibnja 2016. na plenarnoj sjednici u Bukureštu odlučeno je:

Usvajanje sljedeće pravno neobvezujuće Radne definicije antisemitizma: “Antisemitizam je određeno poimanje Židova koje se može iskazivati kao mržnja prema njima. Postoje usmena, pismena i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i / ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima.”

Za usmjeravanje IHRA-e u njezinu radu, sljedeći primjeri mogu poslužiti kao ilustracija:

Manifestacije mogu biti usmjerene i protiv države Izraela, koja se smatra židovskim kolektivitetom. Međutim, kritiziranje države Izraela slično onome kakvo se upućuje bilo kojoj drugoj državi ne može se smatrati antisemitizmom. U antisemitskim napadima često se optužuju Židovi za urotu s ciljem da se našteti čovječanstvu i često se takvi napadi koriste kako bi se Židove optužilo zbog toga „što stvari idu loše”. Antisemitizam se iskazuje u govoru, pisanju, slikovnim oblicima i djelima, a koristi se pogrešno po stavljenim stereotipima, kao i negativnim karakternim obilježjima.

Suvremeni primjeri antisemitizma u javnome životu, medijima, školama, radnim sredinama te vjerskome životu mogu biti sljedeći, uzevši u obzir cjelokupan kontekst, ali se ne moraju svoditi samo na:

  1. pozivanje, pomaganje ili opravdavanje ubijanja ili ugrožavanja Židova u ime radikalne ideologije ili ekstremističkih vjerskih stajališta;
  2. stvaranje lažnih, dehumaniziranih, demonizirajućih ili stereotipnih optužbi protiv Židova kao takvih ili Židova kao društvene skupine. Optužbe takvoga tipa su osobito (ali nisu i jedine!) mit o svjetskoj židovskoj uroti ili tvrdnje da Židovi vladaju medijima, ekonomijom, strukturama vlasti ili drugim društvenim institucijama;
  3. optuživanje Židova kao naroda da su odgovorni za stvarna ili izmišljena nedjela koje je počinio neki Židov kao pojedinac ili neka skupina Židova, ili čak za djela koje su počinili nežidovi;
  4. osporavanje činjenice, razmjera, mehanizama (primjerice plinskih komora) ili organiziranosti genocida nad židovskim narodom koji su počinili nacionalsocijalistička Njemačka i njezini saveznici tijekom Drugoga svjetskoga rata (holokaust);
  5. optuživanje Židova kao naroda ili Izraela kao države da izmišljaju ili preuveličavaju razmjere holokausta;
  6. optuživanje židovskih građana neke zemlje da su lojalniji Izraelu nego vlastitoj državi ili da postoje navodni prioriteti Židova diljem svijeta koji su im važniji nego interesi njihovih vlastitih država;
  7. osporavanje Židovima pravo na samoopredjeljenje tvrdnjom da je postojanje Države Izrael rasističko po svom karakteru;
  8. primjenjivanje dvostrukih mjerila zahtjevima da se Izrael ističe ponašanjem koje se ne očekuje ni od jedne druge demokratske države;
  9. korištenje simbola i slika koji se povezuju s klasičnim antisemitizmom (primjerice tvrdnje da su Židovi ubili Isusa ili optužbe za ritualna ubojstva) kako bi se okarakterizirali Izrael ili Izraelci;
  10. uspoređivanje današnje izraelske politike s nacističkom;
  11. smatranje da su Židovi kolektivno odgovorni za djela države Izraela.

Antisemitska djela su kaznena djela kada su tako definirana zakonom (primjerice u nekim zemljama poricanje holokausta ili dijeljenje antisemitskih tiskovina).

Kaznena djela su antisemitska kada su mete napada, bilo da se radi o ljudima ili imovini – kao što su zgrade, škole, mjesta molitve i groblja – koji su izabrani zato što su židovski ili se smatra da su židovski ili su na bilo koji način povezani sa Židovima.

Antisemitska diskriminacija znači uskraćivanje Židovima mogućnosti ili usluga koje su dostupne za ostale što je u mnogim zemljama suprotno zakonu.

Frequently asked questions

Why was the IHRA working definition of antisemitism developed?

The IHRA is the only intergovernmental organization mandated to focus solely on Holocaust-related issues. With evidence that the scourge of antisemitism was once again on the rise, we resolved to take a leading role in combating it.

Combating antisemitism requires international cooperation among experts, governments, and civil society, which meant a mutual starting point for discussion and action was needed. Following the example of the working definition of Holocaust denial and distortion (2013), the IHRA’s experts set out to adopt a similar tool to help guide the organization’s work on combating antisemitism.

Who developed the IHRA working definition of antisemitism?

The experts in the IHRA’s Committee on Antisemitism and Holocaust Denial built international consensus around a non-legally binding working definition of antisemitism, which was then adopted by the Plenary, the IHRA’s decision-making body made up of representatives from all IHRA Member Countries. By doing so, the IHRA provided an important practical tool for its Member Countries.

What has its impact been?

The working definition of antisemitism has brought the issue once more to the attention of leaders around the world, making them aware that much work still needs to be done to address antisemitism, which is deeply rooted in our societies.

As a result, countries and organizations have developed national and regional strategies to counter antisemitism, and have appointed Special Envoys and other advisors on the issue. The working definition has helped educate and sensitize administrations, politicians, judges, police, teachers, media, and civil society.

Its broad international implementation has allowed monitoring organizations to better track antisemitism across borders, and has provided researchers and civil society organizations with a way to better moderate content online, including by training AI tools.

Who has adopted the working definition of antisemitism?

The working definition has empowered many to address this rise in hate and discrimination at their national levels. Information on endorsement and adoption of the IHRA working definition of antisemitism by UN member states and some international organizations can be found here.

Related Content

The IHRA regularly translates its resources into other languages.

Sign up to our newsletter to 

receive the latest updates