Izvršni sažetak

Država je bila pokrovitelj holokaustu, bio je to sustavni progon i ubojstva Židova koje je provodila nacistička Njemačka i njezini suradnici između 1933. i 1945. Genocid se provodio na cijelom kontinentu, uništio je ne samo pojedince i obitelji, već i zajednice i kulture kojesu se razvijale stoljećima. Holokaust se dogodio u kontekstu progona i ubojstava od strane nacista koji su ciljali i na brojne dodatne skupine. Nastava i aktivnosti uvijek bi trebale pomoći učenicima da unaprijede svoje znanje o ovom uništavanju bez presedana te sačuvaju sjećanje na progonjene i ubijene pojedince i skupine. Nastavnike i učenike trebalo bi poticati i osnaživati u promišljaju o moralnim, političkim i društvenim pitanjima koja je postavio holokaust te njihovoj važnosti u današnje vrijeme.

Koristeći stručnost delegata iz više od 30 zemalja članica, IHRA-ine Preporuke za nastavu i učenje o holokaustu namijenjene su za pružanje osnove za donositelje politika, praktičare i nastavnike, koje će im pomoći pri:

1. razvijanju znanja o holokaustu, osiguravajući točnost u razumijevanju i znanju pojedinca te podižući svijest o mogućim posljedicama antisemitizma;

2. kreiranju angažiranih nastavnih okruženja za učenje o holokaustu;

3. promicanju kritičkog i refleksivnog razmišljanja o holokaustu, uključujući sposobnost odbijanja negiranja i iskrivljavanja holokausta;

4. doprinosu u obrazovanju o ljudskim pravima i sprečavanju genocida.

Učitajte cjelokupne Preporuke za podučavanje i učenje o holokaustu ovdje

Zašto podučavati o holokaustu? 

Uz to što omogućuju učenicima znanje o događaju, koji je iz temelja doveo u pitanje ljudske vrijednosti, nastava i učenje o holokaustu pružaju učenicima priliku da razumiju neke mehanizme i procese koji vode prema genocidu te koje izbore ljudi biraju kako bi ubrzali, prihvatili ili se oduprli procesu progona i ubojstava, uzimajući u obzir da su ti izbori ponekad doneseni u ekstremnim okolnostima.

Odjeljak „Zašto podučavati o holokaustu” artikulira velik broj takvih dubljih shvaćanja. Dionici u obrazovnom sustavu mogu ta shvaćanja upotrijebiti kao okvir za proučavanje prošlog događaja s obzirom na njegov utjecaj na sadašnjost. Nastava i učenje o holokaustu pružaju ključnu priliku za nadahnuće kritičkog mišljenja, društvene svijesti i osobnog rasta.

Što podučavati o holokaustu? 

Cilj preporuka je produbiti razumijevanje holokausta postavljanjem važnih pitanja koja se tiču povijesnog konteksta holokausta, njegovog opsega i razmjera te zašto i kako se on dogodio. Ovaj odjeljak sastoji se od niza kritičnih pitanja koja nastavnici mogu iskoristiti kao okvir za svoje propitivanje o holokaustu. Predložena su četiri ključna pitanja:

• Kakvi su bili povijesni uvjeti i koje su ključne faze u procesu ovog genocida?

• Zašto i kako su ljudi sudjelovali ili postali suučesnici u ovim zločinima?

• Kako su Židovi reagirali na progone i masovna ubojstva?

• Zašto i kako su se neki ljudi uspjeli oduprijeti tim zločinima?

Ponuđena su i detaljnija pitanja koja će pomoći učenicima da kroz različite perspektive istraže kako i zašto se holokaust dogodio. Pitanja potiču propitivanje stanja i ponašanja prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Potiču proučavanje odnosa između holokausta i ostalih masovnih zločina koji su počinili nacisti i njihovi suradnici, poput genocida nad Romima i Sintima. Potiču nastavnike na istraživanje odgovornosti i suučesništva te koji su razlozi za ponašanje kod počinitelja, suradnika, promatrača i spasitelja. Naglašavaju veliku raznolikost reakcija žrtava. Pitanja također predlažu razmatranje važnosti povijesti holokausta u odnosu na suvremena pitanja poput politike prema izbjeglicama, posljedicama kršenja njihovih ljudskih prava, ne samo u odnosu na spomenute pojedince, već i na cjelokupna društva te nastojanja za sprečavanje genocida.

Kako podučavati o holokaustu? 

Prije svega, nastavnici trebaju biti sigurni da se holokaust može učinkovito i uspješno podučavati uz pažljivu pripremu i odgovarajuće materijale. Odjeljak „Kako podučavati o holokaustu” razmatra mogućnosti i izazove nastave i učenja o holokaustu predstavljanjem praktičnih pristupa i metoda za primjenu u formalnim i neformalnim obrazovnim okruženjima. Naglašena je važnost točnosti i preciznosti s obzirom na povijesne činjenice, povijesne usporedbe i uporabu jezika. Odjeljak potiče upotrebu pristupa koji je usredotočen na učenika te pristup koji podržava kritičko razmišljanje i promišljanje. Pozornost se pridaje važnosti pažljivog odabira primarnih i sekundarnih izvora prikladnih za učenike u kojima se jasno izražavaju individualnost i neovisnost povijesnih aktera. U ovom se dijelu također raspravlja o važnosti uključivanja nijansiranog povijesnog konteksta i izbjegavanje ahistorijskih usporedbi prilikom istraživanja holokausta u kontekstu drugih područja poput sprječavanja genocida i ljudskih prava.

Ovo je izvadak iz Preporuka za podučavanje i učenje o holokaustu; cijeli dokument učitajte ovdje.

Ostale izvatke iz Preporuka pročitajte ovdje:

• Pročitajte izvadak iz poglavlja Zašto podučavati iz Preporuka

• Pročitajte izvadak iz poglavlja Što podučavati iz Preporuka

• Pročitajte izvadak iz poglavlja Kako podučavati iz Preporuka